TRADICIJA I EVOLUCIJA
 |
Kako kaže drevna budistička mudrost, jedino što je stalno na ovom svijetu jest promjena. Stoga su i promjene u tradicionalnim učenjima, vještinama i metodama, posebice onima koja dolaze s dalekog Istoka nužnost, no najblaže rečeno vrlo su delikatna stvar.
Radi se prvenstveno o dva aspekta koja valja dobro razmotriti. Prvi je geografski, naime prijenos vještine sa Istoka na Zapad mora u obzir uzeti i etničke i kulturološke, na kraju i antropološke razlike. Drugi aspekt je vremenski, jer danas i studenti i učitelji podjednako, funkcioniraju u ponešto drugačijim okolnostima no što je to bilo kroz povijest ovih metoda.
Uzmimo za primjer naš Kempo Karate.To je vještina sa drevnim korijenima, a ako izuzmemo indijske i kineske prethodnike, možemo reći da je svoj današnji oblik zadobila na Okinawi u XVII st. To je bio moment kada su tehnike postale kanonizirane i kada se formirala metodologija poduke na kojoj počiva i naša današnja praksa. Uvjeti u kojima se Kempo tada formirao u mnogome su utjecali na način na koji su same tehnike bile primjenjivane, to jest kako i u koju svrhu. Ovi uvjeti su dakako u mnogome utjecali i na način prijenosa filozofskih, to jest psiholoških i intelektualnih, te duhovnih praksi koje Kempo sadrži. Ono što je važno istaći je da su tada Učitelji svoje znanje prenosili na najbolji mogući način za njihove studente, sukladno njihovu razumijevanju i znanju, zapravo sukladno
njihovu načinu viđenja svijeta koji ih okružuje.
Danas je XXI st. pa je i način kako Kempo studenti vide svijet, drastično drugačiji od onoga koje su imali studenti u XVII st. Bushi 21 stoljeća ima nešto drugačiju mentalnu konstrukciju nego Bushi sa Okinawe prije 300 ili više godina, pa suvremeni ratnik možda može bolje napredovati ako se drevno znanje približi njegovom intelektualnom i kulturološkom okružju.
No što i kako mijenjati? Promjena uvijek nosi strah od gubljenja onog što je zasigurno i provjereno vrijedno. I uvijek se nešto gubi. Strah je i opravdan, posebice ukoliko pogledamo transformacijski put koji je Karate prešao od kineskih budističkih hramova, preko građanske samo obrambene vještine na Okinawi, zatim opskurne vještine specijalnih službi, pa sve do formiranja Karate sporta. Na tom putu je mnogo izvornih vrijednosti otpalo, kako tehničkih, dakle borilačkih, tako i onih psiholoških, posebice spiritualnih. Stoga, valja dobro gledati jer unutar vanjskog, omote aspekta, onog lako vidljivog djela Kempo Karate prakse, stoji ura koncept, ono što je skriveno, ono što nije lako vidljivo. Ovi principi se odnose kako na primjenu borilačkih tehnika, tako još i više na studentov mentalni razvoj. Ova ideja se može nazvati «radom na sebi», «harmonizacijom ljudskog bića», ili «proširivanjem potencijala osobe» i slično, no zasnovana je na izvornoj duhovnoj Kempo potki, budizmu, kojoj je osnova metodologije traganje za «apsolutnom istinom» ili budističkom terminologijom rečeno «prosvjetljenjem». Taj koncept jest jedino što je univerzalno, trajno i nepromjenjivo, ali svi ulazi ka njemu su i te kako podložni promjenama.
Stoga ako paralelno sagledamo ne samo povijest borilačkih vještina i različitih terapeutsko-meditativnih metoda poput Yoge, već i povijest budizma, sve ukazuje da je promjena nužnost. Svuda je budističko učenje, gdje god na novo tlo dolazilo, s vremenom poprimala određene karakteristike baš tog podneblja i tog doba. No izvorna poruka je ostala ista.
Kroz buku «stoljeća», valja dobro razlučiti ono što jest univerzalno, od onoga što jest podložno mijeni i gdje mijeni svakako treba napraviti mjesta. Ovo je posao koji je još u evolutivnoj fazi i koji valja raditi sa izuzetnim oprezom.
Na ruku ovakvim nastojanjima ide i činjenica da je cijela gomila principa korištenih kroz povijest u borilačkoj, terapeutskoj i spiritualnoj praksi dalekog istoka, u od kojih su neki od njih do svega prije dvadesetak godina bivali smatrani znanstvenom besmislicom ili “praznovjerjem”, danas postala uvažena i znanstveno verificirana. Tako mnogi od tradicionalnih principa ovih drevnih metoda, podjednako i tjelesni i mentalni, danas svoje uporište mogu naći i u suvremenoj psihologiji, medicini, fizici i mnogim drugim znanstvenim disciplinama.
Znanost je evolutivna disciplina koja tvrdi da čovjek evoluira, raste i sazrijeva. Budizam kaže da je promjena stalnost, pa su pozitivna promjena i razvoj zapravo čovjekova sudbina, premda ih se ponekad odričemo. U Centru SHIN nastojimo ići u skladu sa ovom evolucijom pokušavajući izbjeći banalizaciju i komercijalizaciju kojoj je naše današnje vrijeme tako sklono.