DOJO
Tradicionalno japanske borilačke vještine, pa tako i kempo, vježbaju se na mjestu koje se naziva Dojo. Ovaj termin ne označava bilo koju dvoranu za vježbanje, već određeni prostor u kojem se praktikanti ponašaju i vježbaju u skladu sa specifičnim zahtjevima i principima dane vještine i Budo puta. Stoga i grupa tekstova koja govori o tim principima i zahtjevima nosi naziv „Dojo tekstovi“. U sklopu ove grupe može se pronaći pojašnjenje imena i stilskih odrednica našeg Kempo Karatea, zatim tekstovi koji pojašnjavaju termine Kempo, Karate, Tode, uvode u esej o povijesti kempa/karatea, te donose osnove o metodologiji poduke u Chushinkan Kempo Karateu.
Sama riječ Dojo je sastavljena od dva znaka: Do što prevodimo kao Put i Jo u značenju mjesto. Ono što se podrazumijeva pod pojmom Put u slučaju borilačkih vještina moguće je definirati kao sustav dakako tjelesnog, ali i mentalnog i duhovnog vježbanja, kojem je kroz praksu vještine, zapravo cilj razvoj unutarnjeg znanja o funkcioniranju svijeta. Dakle ne samo razvoj u okviru metode, već razvoj kroz metodu. Pojam Mjesto kao što je u uvodu već rečeno, označava posebno područje, koje nije nalik ni jednom drugom, koje ima posebnu namjenu.Vježbači i njihov psihološki stav, te metoda koja se prakticira i njeni principi mogu zapravo od bilo kojeg mjesta učiniti Dojo. Stoga se kaže: „Dojo je u nama“. Prema „mjestu vježbanja“ se treba odnositi s poštovanjem, i sve aktivnosti u njemu treba izvoditi svjesno i skladno.
Vježbanje u Dojo-u, praksa tradicionalnog karatea, ali i drugih tradicionalnih sino-japanskih vještina, je tradicionalno snažno prožeta izvođenjem ritualnih gesta i preciziranih odnosa između praktičara. Ovi rituali su za mnoge na Zapadu nešto što se često smatra „istočnjačkom trivijalnošću“, međutim oni su izuzetno značajni jer vježbače konstantno podsjećaju na smisao
prakse. Oni su niz „vještih sredstava“ (hoben) koji nam pomažu u održavanju koncentracije i pažnje te ozbiljnosti i odlučnosti, što je neophodno za kvalitetno izvođenje treninga. Rječnikom suvremene psihologije rečeno oni su naše „pozitivno uvjetovanje“.
Kao ljudska bića zapravo smo stalno skloni određenim ritualnim odnosima i običajima i u svakodnevnom životu. Možda ove odnose ne doživljavamo kao rituale no oni također predstavljaju određene vrijednosti i zadane ciljeve. Svi ritual imaju svoje ishodište, dok ovi suvremen
i i svakodnevni najčešće imaju uporišta vrlo upitne vrijednosti i htjeli mi to ili ne, oni i te kako uvjetuju naš um i postavljaju mjerila vrijednosti u našim životima. Tako i rituali u Dojo-u, oni koje koristimo u našoj Kempo Karate praksi imaju svoje ishodiše, no oni su zasnovani na poštovanju, empatiji, povjerenju, znanju, to jest tradicionalnim rječnikom rečeno: Sućuti i Mudrosti.
Valja reći da mnogi borilački pokreti svoje porijeklo vuku iz religioznih ritualnih gesta i danas ih možemo prepoznati u obliku borbenih tehnika u dijelovima različitih kata. Njihova današnje borilačka primjena zasnovan je na daleko dubljim spiritualnim principima. Stoga je poznavanje ritualnih pokreta i principa istodobno i poziv za istraživanje u smjeru povijesnih, filozofskih i spiritualnih korijena kempo karate vještine.